Povijest
Ljepota prirode i planina koje nas okružuju jačala je od davnina zanimanje za planinarstvo u našem kraju. Korijene tih aktivnosti moramo potražiti s obje strane grada na Rječini.
Već 1885.godine u Rijeci se osniva društvo „Club alpino Fiumano“ koje 1919. Postaje sekcija C.A.I. Godine
Godine 1888. Osniva se na Sušaku Primorsko planinarsko društvo, koje se nakon nekoliko godina neaktivnosti ponovno osniva 1897. , da bi se 1903. transformiralo u Hrvatski sokol. Podružnica HPD na Sušaku osnovana je 28.studenoga 1913. i obnovljena nakon rata pod imenom HPD“Velebit“(2.srpnja 1923.)
Po završetku Drugog svjetskog rata, između 1945. i 1948. godine djelovale su planinarske ili planinarsko-skijaške sekcije u sklopu fiskulturnih društava. U Rijeci je to FD“Radnik“, a na Sušaku FD“Jedinstvo“(koje već 6.travnja 1947.organizira prvi „Jadranski veleslalom“). Članovi FD“Jedinstvo“ su zajedno s planinarima i skijašima iz FD“Radnik“ formirali 15.lipnja 1948. PD“Rijeka“, koje nakon toga mjenja ime u PD“Platak“ i postaje matično društvo. Osnivasči Društva su bili: Adam Dworski, Arianna Dušić, Ivan-Nino Dušić, Zvonko Kajba, Nedjeljko Košuta, Svetozar Rađenović, Abdon Smokvina, Metod Smoljan, dr Ivo Škerl, Krsto Šojat i Miljenka Žagar. Osnovano planinarsko društvo je bila baza iz kojega se kasnije razvijaju aktivi i sekcije koji prerastaju u planinarska društva, te i danas aktivno djeluju u našem gradu.
Godine 1955. pri PD „Platak“ osnovana je i skijaška sekcija, a njezin prvi predsjednik bio je Mladen Bezjak. Kako je skijanje bivalo sve popularnije došlo se na ideju za osnivanje Ski kluba „Rijeka“. Ski klub „Rijeka“ osnovan je u prostorijama u kojima je bilo i Planinarsko društvo, na današnjoj adresi Korzo 2A/III. Organizirana su u tom vremenu razna lokalna i internacionalna natjecanja, na stazi Snježnik do ceste za Lazac. Jedno od njih bio je i Jadranski veleslalom
Preregistriranje PD“Platak“ u HPD“Platak“ obavljeno je 1992.godine.
Od osnutka do danas, predsjednici Društva su bili: Krsto Šojat, Janez Žirovnik, Alfredo Cuomo, Nikola Rački, Stanko Vičić, Silvije Volarić, Mladen Bezjak, Marijan Tićac, Uroš Meneghello-Dinčić, inž.Srećko Stanić, inž.Mirjana Legac, Josip Jurasić i danas dipl.inž.Bistričić Zoran.
Odmah nakon osnivanja, entuzijazmom članova odlučuje se izgradnja velikog planinarskog doma na Platku. Ohrabreni povoljnim razvojem događaja na izgradnji ovoga doma, planinari „Platka“ se odlučuju na još jednu značajnu akciju. To je izgradnja doma na Snježniku. Trebalo je na leđima nositi građevni materijal do litica ove naše visoke planine, k tome se radilo u surovim vremenskim prilikama, često izloženi niskim temperaturama i jakom vjetru. Dom na Snježniku(Moša Albahari)završen je 27.07.1950. i nosi titulu rekordera. Podignut je je na najvećoj visini(1490m) u Hrvatskoj.
Po završetku doma na Snježniku sve svoje snage planinari usmjeravaju na završetak doma na Platku i predan je na uporabu 29.11.1951.
Snage društva nisu bile uvijek dovoljne, društvene i ekonomske prilike, te promijene u društvu uvjetovali su probleme oko održavanja oba objekta. Dom na Snježniku prepustio se na milost i nemilost vremenu i nevremenu, a sva koncentracija snaga se posvetila na održavanje doma Platak.
Borba za dom na Platku bila je također bezizgledna i usprkos velikih napora „Platka“ ostao je skoro potpuno uništen dom na Snježniku, te zatvoren i u lošem stanju dom na Platku.
Građani Rijeke osjetili su koliko mnogo im u rekreativnom smislu Platak pruža, te članovi društva nisu posustali. Ponudili su svoj entuzijazam i nesebičnost i prionuli obnovi doma na Snježniku. Početak obnove bio je 6.06.1973. a završetak na proslavi „25 godišnjice“ osnutka društva 15.06.1974.
1974 godine Dom na Platku predan je široj zajednici u formi predaje doma na upravljanje Sindikatu.
